NEOBIČNO ROĐENJE POD NEBOM CORATA - 23.TRAVNJA 1865.
Jedinstveno stvorenje dolazi na svjetlo dana — Luisa Piccarreta, mala kći Božje Volje
Draga braćo i sestre, o prigodi čudesnog rođenja u vremenu naše nanovo rođene Luise, želimo u Božjoj Volji učvrstiti svoju duhovnu blizinu.
Svako dijete koje se rodi očituje ljepotu i snagu Boga u Stvaranju, njegova čudesa u čitavom svemiru. Novorođeno stvorenje ne može govoriti, kao ni Stvaranje, nema riječi; ali njene crte, koje je oblikovao božanski Arhitekt, pozivaju je da slavi Boga srcem koje kuca i pripada jedino njemu: „Srce je mišić i tvoje je, ali kucanje je moje.” (Isus Luisi)
Bog ljubi svako stvorenje onoliko koliko ljubi cijelo čovječanstvo i ljubi cijelo čovječanstvo onoliko koliko ljubi svako pojedino stvorenje. Svako je stvorenje, stoga, jedinstveno za Boga, jedinstveno u ljubavi, jedinstveno u njegovoj misli, jedinstveno u njegovoj Volji i jedinstveno u poslanju koje treba izvršiti tijekom svojega zemaljskog života. Svaki je čovjek Božje remek djelo, on je tkanje koje oblikuju njegove stvarateljske ruke i određeno je postati prebivalištem svojega Stvoritelja.
„Jedina svrha Stvaranja bila je upravo ovo: Stvaranje je trebalo služiti kao prebivalište čovjeku, dok je čovjek trebao služiti kao naše prebivalište.” (Iz Luisina Dnevnika)
Moji predragi, snagom rođenja naše nanovo rođene Luise i svih stvorenja rođenih na svjetlo dana, nastojmo doći do korijena ljudskog postojanja, slušajući riječi Evanđelja: „Ako se tko ne rodi odozgor, ne može vidjeti kraljevstva Božjega” (Iv 3,3). Ponovno se roditi odozgor, u Crkvi Božjoj po svetom krštenju, kako bismo postali dio kraljevstva Božjega.
Rođenju svakog stvorenja prethodi trojstveni stvarateljski čin. Presveto Trojstvo rađa začeće kao početak ljudskog života, puštajući da u utrobu padne sjeme sinovstva Nestvorene Ljubavi: „Ljubite jedni druge kao što sam ja ljubio vas.” (Iv 15,9)
To su istine koje zahtijevaju čistu i kristalnu vjeru te život prisnosti sa Stvoriteljem i otvorenosti njegovim naumima, kako kaže sveti Pavao: „On nas u njemu izabra prije postanka svijeta da budemo sveti i neporočni pred njim u ljubavi.” (Ef 1,4)
Uzor kojim trebamo biti nadahnuti jest Utjelovljena Riječ: „Riječ je tijelom postala i nastanila se među nama.” (Iv 1,14)
To je Svjetlo koje nas vodi kroz meditaciju Devet Isusovih izobilja koja mjesečno razmatramo. Sljedećega 25. travnja razmatrat ćemo Drugo izobilje ljubavi: poniznu ljubav.
Anđeo reče Mariji: „Začet ćeš sina” (Lk 1,31), i ona je začela svoga Sina, Boga-Čovjeka, te zajedno s njime začela sva stvorenja kao suotkupiteljica za čovječanstvo.
Riječ je sišla odozgor kako bi vratila čovječanstvo na mjesto određeno od vječnosti. „Krist nam omogućuje da u njemu živimo sve ono što je on sam živio, i on to živi u nama.” (papa Franjo, Gaudete et Exsultate)
Draga braćo i sestre, blagdan rođenja službenice Božje Luise Piccarrete uzdiže nas k Visinama i sjedinjuje s Božjom radošću kada vidi stvorenje rođeno u Svjetlu njegova božanskog Sunca. U toj radosti prihvaćamo kao vlastito Isusovo iščekivanje: nakon što je stvorio svoju nanovo rođenu Luisu, čekao je trenutak njezina „rođenja u vremenu”.
„Kad bi znala koliko sam čeznuo za ovim vremenom u kojem je nanovo rođena moje Volje trebala doći na svjetlo, kako bih te doveo do života u mojoj Volji; kakvo sam mnoštvo milosti pripravio da postignem tu nakanu — ostala bi zapanjena te bi bila zahvalnija i pažljivija prema meni.” (Isus Luisi)
Sve se to, predragi moji, dogodilo u Coratu, na polju sa skrivenim blagom gdje je Luisa sve prodala i dala svu sebe kako bi ga stekla. Stekla ga je dajući, prije svega, vlastitu ljudsku volju, jedino za slavu Kraljevstva i za sve naraštaje.
Srdačne želje i sretan blagdan ovoga osobitog rođenja.
(Iz meditacija sestre Assunte)
Uredništvo