BLAŽENA DJEVICA MARIJA U KRALJEVSTVU BOŽJE VOLJE - DVADESET ČETVRTI DAN

 

Kraljica Neba u Kraljevstvu Božje Volje. Bezbožni tiranin. Mali kralj Isus, njegova Majka i sveti Josip odlaze u stranu zemlju kao siromašni prognanici. Povratak u Nazaret.

Duša se obraća svojoj Kraljici koja je shrvana bolom

Moja Uzvišena Majko, ova tvoja mala kći osjeća potrebu doći k tvojim koljenima i barem malo biti s tobom. Vidim tvoje lice zasjenjeno tugom, i pokoju skrovitu suzu kako klizi iz tvojih očiju. Slatko Djetešce drhti i, jecajući, plače. Sveta Majko, sjedinjujem svoje boli s tvojima da te utješim i da umirim plač Nebeskog

Djeteta. Ali, ah, Majko moja, ne skrivaj mi tajnu. Što to kobno prijeti mome ljubljenom Djetešcu?

Pouka Majke Kraljice

Predraga moja kćeri, Srce tvoje Majke danas je preplavljeno ljubavlju i bolom, toliko da ne mogu zadržati suze. Ti znaš za dolazak Mudraca koji su uznemirili Jeruzalem raspitujući se o novorođenom Kralju. A bezbožni Herod, iz straha da ne bude svrgnut s prijestolja, već je izdao zapovijed da se ubije moj slatki Isus, moj dragi Život, zajedno sa svom ostalom djecom.

Kćeri moja, kakve li boli! Žele ubiti Onoga koji je došao dati život svima i donijeti svijetu novu eru mira, sreće i milosti. Kakve li nezahvalnosti! Kakve li zloće! Ah, kćeri moja, dokle može stići sljepoća ljudske volje! Dotle da postane okrutna, da sveže ruke samom Stvoritelju i zagospodari Onim koji ju je stvorio. Zato suosjećaj sa mnom, kćeri moja, i nastoji umiriti plač slatkoga Djeteta. On plače zbog ljudske nezahvalnosti jer ga, tek rođenoga, žele ubiti te smo, da bismo ga spasili, prisiljeni bježati. Dragi sveti Josip već je bio upozoren od Anđela da se žurno uputimo u stranu zemlju. Ti nas prati, draga kćeri, ne ostavljaj nas same, a ja ću ti dalje davati pouke o teškim zlima ljudske volje. Sada znaj da je čovjek, čim se udaljio od Božje Volje, raskinuo zajedništvo sa svojim Stvoriteljem. Sve je na zemlji Bog stvorio za čovjeka, sve je bilo njegovo,

a čovjek je, ne poštujući Božju Volju, sve izgubio. Izgubio je sva prava te se može reći da više nije imao kamo stupiti nogom. Tako je postao jadni prognanik, lutalac koji nije mogao imati trajno prebivalište - i to ne samo u duši, nego i u tijelu. Sve su stvari postale promjenjive za siromašnog čovjeka; a ako je i prisvojio nešto od

prolaznoga, to je bilo samo po unaprijed predviđenim zaslugama ovoga Nebeskog Djeteta. To je bilo zato što je Bog ovaj čudesni svijet namijenio onima koji će vršiti Volju Božju i koji će živjeti u njezinom Kraljevstvu. Svi ostali, ako teškom

mukom i priskrbe nešto, istinski su kradljivci svoga Stvoritelja, i to s razlogom - jer oni ne žele vršiti Božju Volju, a žele ono što joj pripada. Sada, draga kćeri, poslušaj koliko te ljubimo ja i ovo drago Dijete. Odmah po

rođenju, u zoru svoga života, On odlazi u progonstvo, u stranu zemlju, da te izbavi od progonstva u koje te bacila ljudska volja te da te pozove da ne živiš više u stranoj zemlji, nego u svojoj domovini koja ti je dana od Boga kada si stvorena - to jest u Kraljevstvu Božje Volje. Kćeri moga Srca, smiluj se suzama svoje Majke

i suzama ovoga slatkoga, dragog Djeteta; jer te plačući molimo da nikada ne činiš svoju volju. Molimo te i zaklinjemo te: vrati se u krilo Božje Volje koja tako silno za tobom čezne!

Draga kćeri, posred boli zbog ljudske nezahvalnosti, ali i posred neizmjerne

radosti i sreće koju nam je pružala Božja Volja, te usred svečanosti koju je sve Stvorenje priređivalo slatkome Djetetu, zemlja je pod našim koracima ponovno zazelenjela i procvjetala, da iskaže počast svome Stvoritelju. Sunce se usmjerilo prema Njemu, i slaveći ga svojim svjetlom osjećalo se počašćenim što mu može darivati svoju svjetlost i toplinu. Vjetar ga je milovao, ptice su se gotovo poput

oblaka spuštale oko nas i svojim cvrkutom i pjevom pjevale najljepše uspavanke dragome Djetetu, da tako umire njegov plač i povrate mu san. Kćeri moja, imali smo vlast nad svime, jer je u nama prebivala Božja Volja.

Tako smo stigli u Egipat. Poslije mnogo dana koje smo ondje proveli, Anđeo Gospodnji javio se svetom Josipu i naložio da se vratimo u kuću u Nazaretu, jer je bezbožni tiranin umro. I tako smo se vratili u svoju domovinu.

Dakle, Egipat simbolizira ljudsku volju, zemlju punu idola; i kamo god je prolazio mali Isus, obarao je te idole i strovaljivao ih u pakao. Koliko samo idola posjeduje ljudska volja! Idole taštine, samodopadnosti i strasti, koji muče jadnog čovjeka! Zato budi pozorna, i slušaj svoju Majku. Ja ću podnijeti svaku žrtvu, čak i žrtvu

vlastitog života, samo da ti podarim to veliko dobro - da uvijek živiš u krilu Božje Volje.

Duša

Preslatka Mama, kako ti zahvaljujem što mi daješ razumjeti veliko zlo ljudske volje! Zato te molim, po patnjama koje si pretrpjela u egipatskom progonstvu, da izbaviš moju dušu iz progonstva moje volje pa da se vratim u dragu domovinu Božje Volje.

Cvjetić

Danas ćeš, meni u čast, prikazati svoja djela sjedinjena s mojima, u činu

zahvalnosti svetom Djetetu. Molit ćeš ga da uđe u Egipat tvoga srca i da ga

posvema preobrazi u Volju Božju.

Usklik

Majčice moja, stavi maloga Isusa u moje srce, da ga On posvema preuredi po Božjoj Volji.